Što mogu poduzeti u svom vrtu?

Što mogu poduzeti u svom vrtu?

Vrtovi za oprašivače

Najbrojniji i najvažniji divlji oprašivači u našem podneblju su dvije skupine kukaca: pčele i muhe lebdjelice. Zbog uloge koju oprašivači imaju u ekosustavu, njihovo nestajanje može imati drastične posljedice za sigurnost hrane, stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava.

Jedan od glavnih razloga nestajanja oprašivača je gubitak staništa. Zbog načina na koji mijenjamo prirodu, urbanizacijom ili intenzivnom poljoprivredom, oprašivači ostaju bez hrane (jer nema dovoljno biljaka u cvatu) i bez doma (jer nemaju mjesto za gniježđenje).

Ako imaš vrt ili dvorište, ili barem balkon, postoje neke stvari koje možeš učiniti za oprašivače. Istraživanja urbanih sredina u drugim europskim zemljama pokazala su da privatni vrtovi i dvorišta, zajedno s gradskim parkovima, mogu pružiti utočište za divlje i domaće oprašivače i značajno doprinijeti opstanku nekih vrsta i zajednica.

Što poduzeti u svom vrtu?

1. Smanji košnju

Iako volimo izgled kratko pokošene tratine, ona nema vrijednosti za bioraznolikost. U trenutku kada pokosimo cijelo dvorište, uklonili smo cvat maslačka, tratinčice ili djeteline, koji su izvrstan izvor peludi i nektara za oprašivače.

Kosi rjeđe i kosi mozaički: prilikom košnje jedan dio svog vrta ostavi nepokošen te idući put pokosi samo taj dio. Na ovaj način će jedan dio tvog dvorišta uvijek biti u cvatu.

2. Smanji ili izbaci korištenje kemijskih pesticida

Kemijski pesticidi, posebice insekticidi, prepoznati su kao jedan od glavnih čimbenika s negativnim utjecajem pritisaka na divlje oprašivače. Osim toga, pesticidi mogu negativno djelovati i na ostatak bioraznolikosti, na okoliš i na ljudsko zdravlje.

Razmisli koliko su ti potrebni pesticidi u tvom dvorištu, isprobaj alternative, a pesticide koristi samo ako je to zaista neizbježno.

3. Posadi zavičajne biljke bogate nektarom i peludi

Velik broj uzgojenih ukrasnih biljaka zapravo ne pruža hranu oprašivačima jer su u procesu umjetne selekcije postale sterilne i izgubile nektar ili pelud. Ali, postoje i mnoge vrste koje mogu biti dobre za oprašivače i lijepo izgledati, tako da pravilnim izborom biljaka možeš puno toga promijeniti.

Pri odabiru biljaka za vrt imaj na umu da su i rano proljeće i jesen razdoblja u kojima ima aktivnih oprašivača, a tada je u pravilu manje biljaka u cvatu. Kako bi osigurali hranu za oprašivače kroz čitav njihov razvojni ciklus, idealno je da se planira vrt u kojem uvijek nešto cvjeta – što sigurno ne smeta ni nama ljudima, jer je i oku ugodno (a može biti i jestivo). I uvijek daj prednost biljkama koje su zavičajne, jer su one bolji izvor hrane za naše oprašivače od stranih vrsta biljaka.

Biljke koje možeš posaditi za oprašivače, navedene prema godišnjem dobu u kojem cvatu:

• proljetna crnjuša (Erica herbacea)
• obična žutika (Berberis vulgaris)
• presličice (Muscari sp.)
• kukurijeci (Helleborus sp.)
• dvolisni procjepak (Scilla bifolia)
• mali zimzelen (Vinca minor)
• vrba iva (Salix caprea)
• trnina (Prunus spinosa)
• ružmarin (Rosmarinus officinalis)
• svib drijen (Cornus sanguinea)
• bijeli glog (Crategus monogyna)
• plućnjak (Pulmonaria officinalis)
• poljska potočnica (Myosotis arvensis)

• kruglolistna metva (Calamintha nepetoides)
• ljekoviti borač (Borago officinalis)
• obična lisičina (Echium vulgare)
• damaščanska crnjika (Nigella damascena)
• lavandin (Lavandula x intermedia)
• livadna kadulja (Salvia pratensis)
• majčina dušica (Thymus serpyllum)
• mravinac (Origanum vulgare)
• metvica (Mentha sp.)
• ljekoviti gavez (Symphytum officinale)
• grmolika gostanka (Phlomis fruticosa)
• sikavice (Echinops sp.)
• stolisnik (Achillea millefolium)

• bršljan (Hedera helix)
• konopljika (Vitex agnus-castus)
• šumski sljez (Malva sylvestris)
• jesenski mrazovac (Colchicum autumnale)
• stolisnik (Achillea millefolium)

4. Osiguraj dom za oprašivače

Kako bi se povećao broj dostupnih mjesta za gniježđenje, možeš izgraditi i postaviti mali hotel za solitarne pčele. Više o tome pročitaj ovdje te preuzmi letak o izradi hotela, kojeg smo izradili u suradnji sa studentima iz udruge studenata biologije – BIUS.