Restauracija vodotoka

Naslovnica

Profesionalci u akciji

Znaš li da vrste vezane uz slatkovodne i močvarne ekosustave spadaju među najugroženije? Upravo zato ovi ekosustavi u Hrvatskoj predstavljaju prioritet za obnovu.

Restauracija vodotoka u vodnom gospodarstvu

Kako vrste vezane uz slatkovodne i močvarne ekosustave spadaju među najugroženije, u Hrvatskoj ovi ekosustavi predstavljaju prioritet za obnovu. Riječni ekosustavi izuzetno su kompleksni, njihova obnova podrazumijeva zajednički rad brojnih struka te između ostalih uključuje ekologiju, geomorfologiju, hidrologiju te društvene znanosti.

Kod riječnih ekosustava restauracija može obuhvaćati različite tipove intervencija kao što su uspostava meandrirajućeg toka, izmještanje nasipa, povezivanje glavnog toka s pritocima, uklanjanje poprečnih pregrada u vodotocima, uklanjanje obaloutvrda, obnovu obalne vegetacije i dr.

U Hrvatskoj su kao prioritet prepoznate aktivnosti uklanjanja umjetnih pregrada (koje više nisu u funkciji), povezivanje glavnog toka s pritocima, odnosno s poplavnom dolinom te obnova tzv. riparijske vegetacije (riparijska zona je prostor uz korito i obale koji pruža niz važnih funkcija: stanište je brojnim ugroženim vrstama kojima pruža zaklon, hranu i dr., osigurava zasjenjenost vodotoka, poboljšava kvalitetu vode jer sprječava ispiranje, osigurava stabilnost obale i sprječava eroziju, usporava brzinu toka i dr.).

Koraci restauracije vodotoka – od ravnog umjetnog kanala do prirodnog zavojitog vodotoka (meandra)

Korak 1

Stanje prije početka projekta obnove. Izravnati kanal s fiksacijom korita u krajoliku korištenom za poljoprivredu. Staništa za biljke i životinje su osiromašena.

Korak 2

Početak projekta uklanjanjem umjetno izravnatog korita. Hidromorfološki proces započinje erozijom i sedimentacijom, ponovno oblikujući strukturu prirodnog vodotoka.

Korak 3

Obnova rijeke je u tijeku. Potaknut protokom vode i prijenosom sedimenata, novi vodotok migrira u poplavno područje nudeći staništa za domaće biljke i životinje.