Prema Globalnom izvje\u0161\u0107u o stanju svjetskih \u0161uma (FAO, 2020<\/a>), \u0161ume zauzimaju 31 % svjetskog kopna. Otprilike polovina podru\u010dja pod \u0161umama je relativno netaknuta, dok tre\u0107inu \u010dine pra\u0161umski ekosustavi. \u0160umski ekosustavi \u010duvaju ve\u0107inu bioraznolikosti Zemlje i pru\u017eaju stani\u0161te za 80 % svjetskih vrsta vodozemaca, 75 % vrsta ptica i 68 % vrsta sisavaca. O\u010duvanje globalne bioraznolikosti je stoga uvelike ovisno o tome kako se odnosimo i kako koristimo \u0161umske ekosustave. Tisu\u0107lje\u0107ima su \u0161umske vrste flore i faune ljudskoj vrsti osiguravale vitalan izvor sirovina za prehranu, medicinu, gra\u0111evinski materijal, te brojne druge svakodnevne potrebe. Arheolo\u0161ki i etnobotani\u010dki podaci ukazuju da su od davnih vremena ljudske aktivnosti utjecale na bioraznolikost \u0161umskih ekosustava.<\/p>\n\n\n\n Bioraznolikost \u0161uma u dana\u0161nje vrijeme suo\u010dena je s brojnim izazovima, kroz prekomjerno iskori\u0161tavanje \u0161uma, ali prije svega uslijed \u0161irenja svjetske poljoprivrede. Poljoprivredna proizvodnja glavni je uzro\u010dnik deforestacije i fragmentacije \u0161uma, kao i s njima povezanog gubitka bioraznolikosti. S druge pak strane, otpornost prehrambenih sustava i njihova sposobnost da se prilagode budu\u0107im promjenama ovisi upravo o bioraznolikosti (primjerice grmlje i drve\u0107e prilago\u0111eno aridnim podru\u010djima koje poma\u017ee u borbi protiv desertifikacije, \u0161umske vrste p\u010dela koje opra\u0161uju usjeve, drve\u0107e s razvijenim korijenskim sustavom u planinskim podru\u010djima koje sprje\u010dava eroziju, mangrove \u0161ume koje pru\u017eaju otpornost na poplave u obalnim podru\u010djima, i dr.). \u0160umski ekosustavi imaju i klju\u010dnu ulogu u o\u010duvanju bioraznolikosti kao genske zalihe (eng. gene pool<\/em>) za hranu i medicinske proizvode. Kada se u obzir uzmu klimatske promjene i rizici koje one nose, uloga \u0161uma u skladi\u0161tenju ugljika i ubla\u017eavanju utjecaja klimatskih promjena postaje nezamjenjiva i od kriti\u010dne je va\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n Prema FAO izvje\u0161\u0107u Global Forest Resource Assessment 2020<\/a>, ukupna povr\u0161ina \u0161uma iznosi 4,06 milijardi ha, odnosno prosje\u010dno 0,5 ha\/osobi, no one nisu ravnomjerno distribuirane. Vi\u0161e od polovine svjetskih \u0161uma nalazi se u svega pet zemalja (Rusija, Brazil, Kanada, SAD i Kina), dok se dvije tre\u0107ine svjetskih \u0161uma nalazi u svega deset zemalja.<\/p>\n\n\n\n Iako se stopa deforestacije zna\u010dajno smanjila od 1990. godine, prema procjenama je od 1990. godine uslijed deforestacije izgubljeno 420 milijuna hektara svjetskih \u0161uma. Ipak, stopa deforestacije pokazuje silazan trend te od 2015. godine prema procjenama iznosi 10 milijuna ha godi\u0161nje, za razliku od 16 milijuna ha godi\u0161nje u devedesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a. Dodatno, kada se uzmu u obzir podaci o \u0161irenju povr\u0161ina pod \u0161umama u odnosu na deforestaciju, evidentno je da su za o\u010duvanje \u0161umskih ekosustava i usluga koje oni pru\u017eaju ljudima nu\u017ene zna\u010dajne mjere restauracije. Va\u017eno je naglasiti da restauracija \u0161uma podrazumijeva puno vi\u0161e od same sadnje novog drve\u0107a, a vi\u0161e o globalnim naporima u restauraciji \u0161uma mo\u017eete prona\u0107i na stranici Ujedinjenih naroda UN Chronicle<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n \u0160ume i druga \u0161umska zemlji\u0161ta zauzimaju vi\u0161e od 43,5 % kopnene povr\u0161ine Europske unije te gra\u0111anima EU-a pru\u017eaju cijeli niz usluga. \u0160ume EU-a klju\u010dni su \u010dimbenik u ispunjavanju ambicioznog cilja EU-a da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Iako prema izvje\u0161\u0107u Stanje prirode u EU<\/a> u procjenama stanja o\u010duvanosti \u0161umska stani\u0161ta imaju najve\u0107i udio trendova pobolj\u0161anja (13 %), \u0161umarske aktivnosti prema istom izvje\u0161\u0107u predstavljaju drugu najve\u0107u kategoriju pritisaka za vrste, posebno \u010dlankono\u0161ce, sisavce i nevaskularne biljke. Uklanjanje mrtvih, odumiru\u0107ih i starih stabala (uklju\u010duju\u0107i i sanitarnu sje\u010du), gospodarenje \u0161umama uslijed kojeg se smanjuje povr\u0161ina starih \u0161uma te kr\u010denje \u0161uma, prepoznati su kao pritisci koji utje\u010du na stanje vrsta koje ovise o \u0161umama u EU. Kako bi se postiglo povoljno stanje \u0161umskih ekosustava u EU-u, procijenjeno je da je potrebno pobolj\u0161ati stanje oko 19,5 % \u0161uma (oko 100.000 km2<\/sup>) te ponovo stvoriti 4600 km2<\/sup> \u0161uma. Kako bi osigurala o\u010duvanje bioraznolikosti EU-a i postizanje zajedni\u010dkih ciljeva dobrog stanja vrsta i stani\u0161ta od zajedni\u010dkog EU interesa, Europska komisija (EK) je u lipnju 2022. godine objavila prijedlog zakonodavnog akta o obnovi prirode<\/a>. Ovaj zakonodavni akt dio je Europskog zelenog plana (EZP)<\/a>, odnosno Strategije EU-a o bioraznolikosti do 2030. te za sada predstavlja prijedlog EK koji \u0107e svoj zavr\u0161ni oblik poprimiti kroz raspravu s predstavnicima zemalja \u010dlanica EU-a i Europskim parlamentom.<\/p>\n\n\n\n Dio Europskog zelenog plana je i Nova strategija EU-a za \u0161ume do 2030.<\/a> koja nagla\u0161ava potrebu za unaprje\u0111enjem \u0161umskih ekosustava EU-a, kako bi se mogli nositi sa sve ve\u0107im pritiscima klimatskih promjena te zna\u010dajno doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti. Strategija prepoznaje i va\u017enost o\u010duvanja pra\u0161umskih ekosustava te, kao i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.<\/a>, predvi\u0111a strogu za\u0161titu svih preostalih pra\u0161uma u EU (eng. primary and old-growth forests<\/em>).<\/p>\n\n\n\n Ovi pra\u0161umski ekosustavi u EU zauzimaju izuzetno malu povr\u0161inu \u010dija se procjena, ovisno o izvorima, kre\u0107e izme\u0111u 1 i 3 % \u0161umskih ekosustava EU-a. U Hrvatskoj nije provedeno sustavno kartiranje pra\u0161umskih ekosustava te prikupljanje detaljnih podataka o ovim vrijednim ekosustavima predstavlja prioritet u narednom razdoblju. Nakon detaljnog kartiranja, bit \u0107e potrebno zakonski strogo za\u0161tititi sve pra\u0161umske ekosustave te ovu strogu za\u0161titu provoditi i kontrolirati na terenu, u \u010demu je klju\u010dna suradnja sektora za\u0161tite prirode i \u0161umarstva. Ova suradnja sektora \u0161umarstva i za\u0161tite prirode ve\u0107 je pokrenuta te su do sada zajedni\u010dki identificirane pra\u0161umske povr\u0161ine na podru\u010dju Dev\u010di\u0107a tavana i Raminu koritu i dogovoreno njihovo isklju\u010denje iz gospodarenja.<\/p>\n\n\n\n Trenutno je dio pra\u0161umskih ekosustava u Hrvatskoj za\u0161ti\u0107en u razli\u010ditim re\u017eimima, odnosno kategorijama za\u0161tite. Dio poznatih pra\u0161umskih ekosustava ve\u0107 je strogo za\u0161ti\u0107en, primjerice pra\u0161uma \u010corkova uvala unutar nacionalnog parka Plitvi\u010dka jezera ili Smr\u010deve doline unutar nacionalnog parka Sjeverni Velebit, dio pra\u0161uma za\u0161ti\u0107en je u okviru parkova prirode, dok je dio za\u0161ti\u0107en u kategoriji posebnog rezervata \u0161umske vegetacije (primjerice pra\u0161ume Pra\u0161nik ili Mu\u0161ki bunar). Prema razli\u010ditim izvorima u Hrvatskoj je do sada zabilje\u017eeno 7000 ha pra\u0161umskih ekosustava (Izvje\u0161\u0107e o stanju europskih \u0161uma<\/a>, Forest Europe, 2020.), odnosno 9000 ha (Sabatini i suradnici<\/a>, 2020.), no detaljni podaci (to\u010dna povr\u0161ina\/granice, drvna zaliha, koli\u010dina le\u017ee\u0107eg i dube\u0107eg mrtvog drva, uskladi\u0161teni ugljik i dr.) o ovim ekosustavima i njihovim uslugama nedostaju i njihovo prikupljanje i nakon toga stroga za\u0161tita podru\u010dja predstavljaju jedan od nacionalnih prioriteta kojim Hrvatska doprinosi zajedni\u010dkim EU ciljevima.<\/p>\n\n\n\nGlobalna distribucija \u0161uma u 10 zemalja s najve\u0107im \u0161umskim povr\u0161inama u svijetu u 2020. godini<\/h4>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/glasprirode.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/infografika_globalna_distribucija_suma_2020-1.png\")
<\/a>Globalno \u0161irenje i deforestacija \u0161uma, 1990.\u20132020. godine<\/h4>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/glasprirode.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/infografika_globalno_sirenje_i_deforestacija_suma_2020-3.png\")
<\/a>