IPBES Izvješće o globalnoj procjeni invazivnih stranih vrsta i njihovoj kontroli

IPBES Izvješće o globalnoj procjeni invazivnih stranih vrsta i njihovoj kontroli

Ljudi i priroda u cijelom svijetu ugroženi su zbog invazivnih stranih vrsta. U Izvješću o globalnoj procjeni invazivnih stranih vrsta i njihovoj kontroli utvrđeno je da, uz dramatične gubitke i promjene bioraznolikosti i ekosustava, one predstavljaju veliku prijetnju gospodarstvima, sigurnosti hrane i ljudskom zdravlju. Ekonomski godišnji trošak invazivnih stranih vrsta 2019. premašio je 423 milijarde američkih dolara, a troškovi su se od 1970. svake godine najmanje četverostruko povećavali. Više od 37 000 stranih vrsta uneseno je ljudskim aktivnostima (npr. šumarstvo, poljoprivreda, hortikultura, akvakultura, trgovina kućnim ljubimcima) u regije i ekosustave diljem svijeta, a više od 3 500 tih stranih vrsta su invazivne strane vrste koje ozbiljno ugrožavaju prirodu, usluge ekosustava i kvalitetu života.  

Izvješće su odobrili predstavnici 143 država članica Međuvladine platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES).

60 %: Udio zabilježenih globalnih izumiranja kojima su pridonijele invazivne strane vrste

Invazivne strane vrste velika su prijetnja bioraznolikosti i mogu uzrokovati nepovratnu štetu prirodi, uključujući izumiranje vrsta na lokalnoj i globalnoj razini. Tako su same ili zajedno s drugim pokretačima promjena pridonijele izumiranju 60 % životinja i biljaka u svijetu, a bile su jedini pokretač u 16 % izumiranja životinja i biljaka. Najveće negativne utjecaje imaju na otocima gdje je zabilježeno 90 % globalnih izumiranja uzrokovanih invazivnim stranim vrstama. Ukupno najveći negativni učinci invazivnih stranih vrsta zabilježeni su na kopnu (oko 75 %), naročito u šumama i na obradivim površinama. Invazivne strane vrste zabilježene su i u zaštićenim područjima (npr. nacionalni parkovi), nekim udaljenim područjima (npr. visoke planine), kao i u tundri i pustinjama, što naglašava da su ta područja, unatoč tome što su zaštićena ili udaljena, također osjetljiva na njihove negativne utjecaje.

Od deset najrasprostranjenijih invazivnih stranih vrsta na svijetu, u Hrvatskoj su zabilježene biljke pajasen (Ailanthus altissima) i bagrem (Robinia pseudoacacia) te crni štakor (Rattus rattus). Zbog negativnih utjecaja na prirodu, za pajasen i crnog štakora u mediteranskom dijelu Hrvatske već se provode projekti njihovog uklanjanja i kontrole širenja kako bi se očuvale zavičajne vrste i staništa.

80 %: Udio negativnih učinaka invazivnih stranih vrsta na usluge ekosustava

Gotovo 80 % dokumentiranih učinaka invazivnih stranih vrsta na usluge ekosustava negativno je, posebno zbog ugroze izvora hrane, kao što su štete uzrokovane morskom vrstom raka Carcinus maenas na komercijalni uzgoj školjkaša u Novoj Engleskoj i školjkašem Mytilopsis sallei na lokalno važne ribolovne resurse u Indiji. Slično tome, 85 % dokumentiranih učinaka invazivnih stranih vrsta na kvalitetu života ljudi negativno je, primjerice utjecajem na zdravlje kroz prijenos bolesti (npr. malarija) koje šire invazivne strane vrste komaraca kao što su Aedes albopictus i Aedes aegyptii. Negativan utjecaj tigrastog komarca (Aedes albopictus) na kvalitetu života već je poznat u cijeloj Hrvatskoj, jer je vrsta aktivna i bode tijekom cijelog dana pa mnogi tijekom ljeta izbjegavaju aktivnosti na otvorenom.

Trendovi unosa i hitnost upravljanja invazivnim stranim vrstama

Rast globalnog gospodarstva, intenziviranje i povećanje promjena u korištenju tla i mora te demografske promjene vjerojatno će dovesti do povećanja broja invazivnih stranih vrsta i njihovih negativnih utjecaja diljem svijeta. Klimatske promjene učinit će situaciju još gorom.

Pozitivno je što se buduće biološke invazije, invazivne strane vrste i njihovi učinci mogu spriječiti učinkovitim upravljanjem i integriranijim pristupima koji doista funkcioniraju. Sprječavanje unošenja, odnosno prevencija je apsolutno najbolja i najisplativija opcija – ali iskorjenjivanje, sprječavanje i kontrola širenja također su učinkoviti. Uspostava sustava ranog otkrivanja i brzog odgovora pokazali su se učinkovitima u smanjenju stopa uspostave populacija stranih vrsta te su posebno kritični za morske i vodene ekosustave. Za upravljanje biološkim invazijama potreban je integrirani pristup u različitim sektorima povezanim s trgovinom i prijevozom, zdravljem ljudi, biljaka i životinja, gospodarskim razvojem, turizmom i dr. Ostvarenju ciljeva smanjenja negativnih utjecaja invazivnih stranih vrsta pridonijet će i koherentne politike, primjena kodeksa ponašanja među sektorima, preuzimanje obveza i izdvajanje potrebnih resursa, popunjavanje praznina u znanju, podizanje svijesti i angažmana javnosti, što će donijeti dalekosežne koristi za prirodu i ljude.

Što je u Hrvatskoj trenutno aktualno vezano za invazivne strane vrste?

U Hrvatskoj je u primjeni Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19).

U 2022. godini pokrenuti su projekti u svrhu kontrole populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta kao što su prava svilenica (Asclepias syriaca), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), pajasen (Ailanthus altissima), plutajuća močvarna mekčina (Ludwigia peploides), signalni rak (Pacifastacus leniusculus), crvenouha kornjača (Trachemys scripta) i mungos (Herpestes javanicus auropunctatus), koje provode javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode diljem Hrvatske. Kroz neke projekte predviđena je i obnova staništa koja može poboljšati rezultate mjera upravljanja i povećati otpornost ekosustava na buduće invazije stranih vrsta. U pripremi su i novi projekti kontrole populacija invazivnih stranih vrsta, a provode se i brojne pojedinačne akcije njihova uklanjanja, kao i kontrola i sankcioniranje nezakonitih aktivnosti uzgoja, prodaje i uvođenja u prirodu stranih vrsta.

Nalaze invazivnih stranih vrsta možete dojaviti putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj, a više informacija o invazivnim stranim vrstama potražite na www.invazivnevrste.hr.