Neki će reći da samo zujimo okolo. Možda ne znaju da bez nas oprašivača ne bi bilo većine plodova i sjemenki. I to nije sve…
U Hrvatskoj ima oko 725 vrsta divljih pčela, u Europi više od 2.000, a na svijetu više od 20.000 vrsta. Druga najvažnija skupina oprašivača nakon pčela su muhe lebdjelice. Na svijetu broje oko 6.000 vrsta, u Europi gotovo 1.000, a u Hrvatskoj 230. Oprašivanju doprinose i druge skupine oprašivača, posebno leptiri, kornjaši, ostale muhe, ose i mravi.
Ova raznolikost divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost koja je neophodna za oprašivanje jednako tako raznolikih biljnih zajednica. Zbog ekološke raznolikosti, usluge ekosustava koju zajednice divljih oprašivača pružaju su nezamjenjive i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima.
Ugroženost oprašivača
Iako je važnost oprašivača odavno poznata, u zadnje vrijeme im se pridaje više pozornosti. Glavni razlog za pojačan interes su znanstvene činjenice da oprašivači u mnogim dijelovima svijeta nestaju. Glavni uzroci su posljedice čovjekovog djelovanja: intenzivna poljoprivreda i prekomjerna uporaba pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, razni patogeni i invazivne strane vrste.
Zbog uloge koju oprašivači imaju u ekosustavu, njihovo nestajanje može imati drastične posljedice za sigurnost hrane, stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava, ali i za kvalitetu naših života – svaku šalicu kave možemo zahvaliti oprašivačima budući da milijuni njihovih posjeta cvjetovima osiguravaju kvalitetu i prinos kave.
Prema Crvenom popisu europskih pčela iz 2014. godine, kojim se iskazuje rizik vrsta od izumiranja, 76 vrsta divljih pčela ima status ugrožene vrste. Većina pčela, čak 1.048 vrsta, su procijenjene kao „nedovoljno poznate“, odnosno nije bilo dovoljno podataka za izradu procjene ugroženosti. Najpoznatija skupina pčela u Europi, ali prema trenutnim podacima i najugroženija, su svima prepoznatljivi bumbari. U Europi je poznato 68 vrsta bumbara, od kojih je čak 23 % ugroženo dok 45 % ima silazni populacijski trend.
Politike za očuvanje oprašivača
Zbog toga što pad populacija oprašivača može imati ozbiljne negativne posljedice na sigurnost hrane i stabilnost kopnenih ekosustava, oprašivači su posljednjih godina ušli u politike, strateške dokumente i izvještaje na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Ovo su neki od njih:
- 2016 IPBES izvještaj: Oprašivači, oprašivanje i proizvodnja hrane. Tematska procjena Međuvladine znanstveno-politička platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), koja izvještava o trenutnom stanju oprašivača, identificira glavne pritiske, daje procjenu vrijednosti i pregled usluga ekosustava koje oprašivači pružaju, te predlaže moguća rješenja.
- 2018 Inicijativa EU za oprašivače – inicijativa Europske komisije koja definira 10 mjera unutar 3 prioriteta: povećanje znanja, uklanjanje pritisaka, podizanje razine svijesti i suradnja.
- 2020 Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 15/2020: Zaštita divljih oprašivača u EU: Komisijine inicijative nisu urodile plodom – izvješće koje identificira nedostatke trenutne legislative i daje preporuke za učinkovitiju zaštitu i obnovu populacija oprašivača.
- 2020 Strategija EU za bioraznolikost do 2030 – jedan od najvažnijih strateških dokumenata za sektor zaštite okoliša na razini Europske unije pod ključne obveze obnove prirode navodi da je potrebno zaustaviti pad i potaknuti rast populacija oprašivača.
- 2020 Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu – oprašivači su prepoznati kao skupina koja je posebno ranjiva osjetljiva na klimatske promjene, a pod mjerama vrlo visoke važnosti su navedena multidisciplinarna istraživanja oprašivača radi povećavanja otpornosti na klimatske promjene.