Poljoprivreda za bioraznolikost
Povećanjem udjela ekološke poljoprivrede smanjuje se korištenje pesticida, ali i antibiotika i gnojiva, čime se smanjuje negativan utjecaj poljoprivrede na bioraznolikost i okoliš.
Smanjenje upotrebe pesticida
Zbog gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, globalne i europske politike zahtijevaju transformaciju načina na koji se odnosimo prema proizvodnji i potrošnji, drugim riječima kako upravljamo prirodnim resursima i u poljoprivredi.
Neki od postavljenih EU ciljeva su povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom na 25 %, uspostava obilježja krajobraza velike raznolikosti na barem 10 % poljoprivrednog zemljišta te smanjenje uporabe pesticida za 50 %, a mineralnih gnojiva za 20 %.
Ovi ciljevi se međusobno nadopunjuju, a imaju temelj u trenutnoj situaciji na razini EU. Naime, za ekološke prehrambene proizvode se u zadnjih nekoliko godina potražnja u EU povećala četiri puta, dok je ponuda rasla samo dva puta, tako da ih EU mora uvoziti. S druge strane, povećanjem udjela ekološke poljoprivrede smanjuje se korištenje pesticida, ali i antibiotika i gnojiva, čime se smanjuje negativan utjecaj poljoprivrede na bioraznolikost i okoliš.
Ekstenzivni poljoprivredni mozaici predstavljaju važna staništa za cijeli niz vezanih vrsta. Mješavina malih oranica, obrubljenih živicama i cvjetnim trakama, ugara i travnjačkih površina, kojima se gospodari na ekstenzivan način uz ograničenu uporabu kemijskih pesticida, idealno je stanište za mnoge vrste.
Aktivnosti uspostave novih ili obnove zapuštenih živica, drvoreda i šumaraka te uspostave cvjetnih traka značajno doprinose poboljšanju funkcija i usluga poljoprivrednih ekosustava.
Ekstenzivno stočarstvo
Također, velike površine travnjaka i vriština su u Hrvatskoj u lošem stanju očuvanosti te ih je potrebno obnoviti uklanjanjem drvenaste vegetacije i potom kontinuirano održavati, što se najučinkovitije postiže napasivanjem. Imajući u vidu nove EU inicijative, bilo bi poželjno usmjeriti ulaganja u primjerice transformaciju dijela postojeće stočarske proizvodnje u ekstenzivno ekološko stočarstvo. Poticanjem ekstenzivnog stočarstva, pogotovo napasivanja stoke na travnjacima velike prirodne vrijednosti, stvorili bi se ključni preduvjeti za poboljšanje stanja očuvanosti zaštićenih vrsta i staništa.
Mjere za obnovu i poboljšanje očuvanosti staništa ujedno imaju značajan potencijal u zaštiti divljih oprašivača koji su ključni u poljoprivrednoj proizvodnji. Tako je, na primjer, jedna solitarna pčela učinkovita kao 120 medonosnih pčela jer, između ostalog, leti na nižim temperaturama i kod jakog vjetra.
Dostupni poticaji
Za poljoprivredne prakse koje doprinose bioraznolikosti moguće je primati potpore iz fondova EU, a u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Hrvatska do kraja 2022. godine mora donijeti Strateški plan ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. godine koji će definirati sve potpore dostupne hrvatskim poljoprivrednicima.
Tako će prema nacrtu Strateškog plana poljoprivrednici i dalje moći ostvarivati potpore za zaštitu ptice kosca i leptira močvarnih plavaca te očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti. Također i za investicije u obnovu lokvi, živica i drugih staništa važnih za bioraznolikost, posebice travnjaka, kao i potpore za prijelaz na ekološku poljoprivredu i održavanje ekološke proizvodnje.
