Koliko je čovjek promijenio prirodu?
Kontinent koji je je kroz povijest najviše izmijenjen ljudskom djelatnošću je Europa u kojoj danas područja divljine obuhvaćaju svega 1 do 2 % kontinenta.
Stopa kojom se prirodni ekosustavi mijenjaju i nestaju u posljednjih 50 godina je bez presedana. Glavni uzroci ovih promjena u prirodi su promjene u načinu korištenja zemljišta i morskih ekosustava, direktno iskorištavanje vrsta, klimatske promjene, onečišćenje i strane invazivne vrste. Ovih pet direktnih uzroka gubitka bioraznolikosti svoj korijen imaju u cijelom nizu društveno uvjetovanih indirektnih čimbenika, kao što su rastuća ljudska populacija, globalna trgovina, obrasci proizvodnje i konzumacije, načini institucionalne organizacije i dr.
U posljednjih 50 godina ljudska populacija se udvostručila, globalno gospodarstvo povećalo gotovo četiri puta, a globalna trgovina deset puta, što je rezultiralo povećanim zahtjevima za resursima, odnosno velikim gubitkom netaknutih dijelova prirode. Više od 77 % globalnog kopna (ne uključujući Antarktiku) i preko 87 % svjetskih oceana su izmijenjeni uslijed utjecaja čovjeka.
Način na koji ljudska vrsta mijenja planet može se slikovito prikazati kroz raspodjelu biomase sisavaca. Naime, biomasa ljudske vrste i stoke koju uzgajamo predstavlja čak 96 % ukupne biomase svih sisavaca na Zemlji, dok divlje vrste danas obuhvaćaju svega 4 %.
Raspodjela biomase sisavaca na Zemlji
Kontinent koji je je kroz povijest najviše izmijenjen ljudskom djelatnošću je upravo Europa u kojoj danas područja divljine, prema različitim procjenama i definicijama, obuhvaćaju svega 1 do 2 % kontinenta. Nestanak ovakvih područja, i općenito degradacija prirodnih i poluprirodnih ekosustava, uzrokuje ne samo gubitak bioraznolikosti već i gubitak usluga koje zdravi ekosustavi pružaju ljudskoj vrsti. Ukratko, značajno se smanjuje kvaliteta života ljudi.
Pogledaj još članaka
