Gubitak bioraznolikosti

Koliko je čovjek promijenio prirodu?

Naslovnica Poslušaj prirodu Koliko je čovjek promijenio prirodu?

Kontinent koji je je kroz povijest najviše izmijenjen ljudskom djelatnošću je Europa u kojoj danas područja divljine obuhvaćaju svega 1 do 2 % kontinenta.

Stopa kojom se prirodni ekosustavi mijenjaju i nestaju u posljednjih 50 godina je bez presedana. Glavni uzroci ovih promjena u prirodi su promjene u načinu korištenja zemljišta i morskih ekosustava, direktno iskorištavanje vrsta, klimatske promjene, onečišćenje i strane invazivne vrste. Ovih pet direktnih uzroka gubitka bioraznolikosti svoj korijen imaju u cijelom nizu društveno uvjetovanih indirektnih čimbenika, kao što su rastuća ljudska populacija, globalna trgovina, obrasci proizvodnje i konzumacije, načini institucionalne organizacije i dr.

U posljednjih 50 godina ljudska populacija se udvostručila, globalno gospodarstvo povećalo gotovo četiri puta, a globalna trgovina deset puta, što je rezultiralo povećanim zahtjevima za resursima, odnosno velikim gubitkom netaknutih dijelova prirode. Više od 77 % globalnog kopna (ne uključujući Antarktiku) i preko 87 % svjetskih oceana su izmijenjeni uslijed utjecaja čovjeka.

Način na koji ljudska vrsta mijenja planet može se slikovito prikazati kroz raspodjelu biomase sisavaca. Naime, biomasa ljudske vrste i stoke koju uzgajamo predstavlja čak 96 % ukupne biomase svih sisavaca na Zemlji, dok divlje vrste danas obuhvaćaju svega 4 %.

Raspodjela biomase sisavaca na Zemlji

Infografika – raspodjela biomase sisavaca na Zemlji
Infografika – raspodjela biomase sisavaca na Zemlji

Kontinent koji je je kroz povijest najviše izmijenjen ljudskom djelatnošću je upravo Europa u kojoj danas područja divljine, prema različitim procjenama i definicijama, obuhvaćaju svega 1 do 2 % kontinenta. Nestanak ovakvih područja, i općenito degradacija prirodnih i poluprirodnih ekosustava, uzrokuje ne samo gubitak bioraznolikosti već i gubitak usluga koje zdravi ekosustavi pružaju ljudskoj vrsti. Ukratko, značajno se smanjuje kvaliteta života ljudi.

Pogledaj još članaka

Aktiviraj se!

Svaki građanin svojim djelovanjem može doprinijeti očuvanju prirodne bioraznolikosti u Hrvatskoj.

Saznaj kako

Profesionalci u akciji

Gospodarstvo u sinergiji s očuvanjem bioraznolikosti i prirodnih resursa je pravi put u održivu budućnost.

Saznaj kako

Što ima novo?

Spašavanje glavate želve (Caretta caretta) iz uvale Martinska, Šibenik 30.09.2022.

Spašavanje glavate želve (Caretta caretta) iz uvale Martinska, Šibenik

Pročitaj više
Na Unijinom popisu 4 nove invazivne vrste u Hrvatskoj 01.08.2022.

Na Unijinom popisu 4 nove invazivne vrste u Hrvatskoj

Pročitaj više
Ležaj od lažine 29.07.2022.

Ležaj od lažine

Pročitaj više
Održivo korištenje divljih vrsta – IPBES izvješće 2022. 11.07.2022.

Održivo korištenje divljih vrsta – IPBES izvješće 2022.

Pročitaj više