Usvojena nova Uredba o ekološkoj mreži

Naslovnica Što ima novo? Usvojena nova Uredba o ekološkoj mreži

Uredbom o izmjeni Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže  (NN 87/2025), ekološka mreža Republike Hrvatske trenutno obuhvaća 38.764,2 km2 i pokriva 36,8% kopnenog teritorija te 32,4% mora, a sastoji se od 782 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (vPOVS/POVS/PPOVS) te 40 područja očuvanja značajnih za ptice (POP), odnosno ukupno 822 područja.

O Uredbi

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 54. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) čine područja očuvanja značajna za ptice – POP, područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS, vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (vPOVS) i posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS).

Usvajanjem nove Uredbe o ekološkoj mreži, Hrvatska je napravila važan korak u zaštiti mora i morskih vrsta i staništa.

Ključne izmjene uključuju:

  1. Uključivanje stanišnog tipa 1120 Naselja posidonije* kao ciljnog tipa u 46 postojećih POVS područja te proširenje 4 POVS/PPOVS radi obuhvaćanja stanišnog tipa 1120 Naselja posidonije*
  2. Dodavanje 33 nova vPOVS područja s ciljnim stanišnim tipom 1120* Naselja posidonije
  3. Dodavanje 4 nova vPOVS područja važna za očuvanja dobrog dupina (Tursiops truncatus) i/ili glavate želve (Caretta caretta)
  4. Dodavanje 2 nova POP područja,  ključnih za ishranu ptičjih vrsta gregule (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea) tijekom razdoblja razmnožavanja

Pored navedenog, 50 POVS područja se ovim izmjenama Uredbe klasificiraju kao PPOVS (budući da su u međuvremenu usvojeni njihovi planovi upravljanja), što je obaveza Republike Hrvatske sukladno Direktivi Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, kao i obveza koja proizlazi iz presuda Suda Europske unije.

Usklađenost s EU i međunarodnim ciljevima

Izmjenama Uredbe ispunjen je i pledge koji proizlazi iz odredbi Strategije EU za bioraznolikost do 2030., a tiče se postizanja cilja proglašavanja i zaštite 30% mora pod nacionalnom jurisdikcijom, kojeg je i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske potvrdio 2021. godine u Glasgowu tijekom 26. Sastanaka Konferencije stranaka Okvirne konvencija UN-a o promjeni klime (COP26).

Također, ispunjena je i obaveza dopune ekološke mreže područjima važnih za prehranu morskih ptica. U tu svrhu ovim izmjenama i dopunama Uredbe dodana su dva područja ekološke mreže za morske vrste ptica gregulu (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea).

Proglašenjem novih područja ekološke mreže Natura 2000 u moru, odnosno zaštitom 32,4% mora pod nacionalnom jurisdikcijom (teritorijalno more i unutarnje morske vode i isključivi gospodarski pojas RH) Hrvatska je ostvarila ciljeve zaštite prirode i u morskom području koji doprinose provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost  (GBF) iz Kunminga i Montreala („Do 2030. zakonski zaštititi 30% morskih područja pod nacionalnom jurisdikcijom“). Na kopnu je već dostignut ovaj cilj zaštite (36,8%).

Sljedeći koraci

Prioritet u narednom razdoblju će biti uspostava i/ili poboljšanje učinkovitog upravljanja i morskim i kopnenim  područjima ekološke mreže RH.

Također, Hrvatska ima obvezu izraditi Nacionalni plan obnove prirode, na temelju nedavno usvojene EU Uredbe o obnovi prirode. Prije same izrade plana, Hrvatska priprema drugi izvještaj o stanju očuvanosti vrsta i stanišnih tipova za period 2019.-2024., što je obveza iz Direktive o staništima i Direktive o pticama. Navedeni izvještaj poslužiti će kao osnova za kvantifikaciju površina i prioriteta za obnovu. Prvo izvješće je objavljeno 2019. godine, a odnosilo se na period 2013.-2018. godine: ptice i vrste i staništa.

Cjeloviti kartografski pregled područja ekološke mreže koji uključuje izmjene usvojene ovom Uredbom
Pogledaj još članaka

Aktiviraj se!

Svaki građanin svojim djelovanjem može doprinijeti očuvanju prirodne bioraznolikosti u Hrvatskoj.

Saznaj kako

Poslušaj prirodu

Informiraj se važnosti očuvanja bioraznolikosti - bogatstva biljnih i životinjskih vrsta i staništa u kojima žive.

Saznaj kako

Profesionalci u akciji

Gospodarstvo u sinergiji s očuvanjem bioraznolikosti i prirodnih resursa je pravi put u održivu budućnost.

Saznaj kako